Zatvori

SaCard
Koja je
kartica za
mene?

Novosti

Turiste u Sarajevo dovodi Baščaršija, niske cijene i - Međugorje !

Datum od 06.11.2012.

Nezabilježene gužve na sarajevskim ulicama, restoranima i trgovinama, koje ne jenjavaju od početka juna ove godine, po inerciji se pripisuju masovnom dolasku dijaspore koja tradicionalno u ljetnim mjesecima preplavi glavni grad BiH. Svaki četvrti građanin rođen u BiH živi vani, a svaki drugi „dijasporac“ barem jednom u toku godine, najčešće tokom ljeta, posjeti rodni kraj. Dijaspora je i ove godine, kao i niz prethodnih, okupirala Sarajevo, ali je već na prvi pogled uočljivo da se u talasima ljudi koji se posljednjih dana kreću sarajevskim ulicama nalazi ogroman broj stranih turista.







To potvrđuju i službeni statistički podaci prema kojima je u junu i julu registriran rekordan broj stranih turista u Sarajevu nakon rata. Riječ je o eksplozivnom rastu inostranih gostiju  od oko 15 posto, što praktično znači da će glavni grad BiH samo tokom ljetna tri mjeseca ugostiti oko 70.000 inostranih turista. Trend snažnog rasta stranih gostiju u Sarajevu traje već nekoliko godina, i prema oficijelnim podacima još prije tri godine glavni grad BiH preuzeo je lidersku poziciju u BiH prema broju inostranih gostiju. Sarajevo je ranijih godina posjećivao svaki četvrti turista koji je došao u BiH, ali od prošle a pogotovo ove godine, taj se odnos znatno promijenio u korist najvećeg grada u BiH. Tokom 12 mjeseci 2009. godine Sarajevo je posjetilo 177 hiljada stranih turista, godinu kasnije 205 hiljada, a tokom rekordne 2011. godine broj stranih turista mogao bi dostići iznos od četvrt miliona, što znači da će se udio Sarajeva u turističkom tržištu BiH popeti na 40 posto!

Uspon sarajevskog turizma bio je vidljiv još prije desetak godina kada je u kratkom roku izgrađeno osamdesetak novih ho(s)tela, motela i privatnih apartmana u kojima su ranijih godina uglavnom odsjedali visoki dužnosnici međunarodne zajednice na privremenom radu u Sarajevu (OHR, OSCE, šefovi vojnih i policijskih misija, humanitarnih organizacija i sl.), a to plodonosno poslijeratno razdoblje od pet-šest godina poduzetne Sarajlije su iskoristile kao neku vrstu prvobitne akumulacije kapitala za ubrzanu izgradnju bogate i raznovrsne turističko-hotelsko-ugostiteljske infrastrukture.

Turistička groznica vidjiva je na svakom koraku: cijele zanatske ulice na Baščaršiji preko noći su promijenile tradicionalnu djelatnost. Ulica Bravadžiluk, u kojoj su pet proteklih vijekova kovani željezni proizvodi, pretvorena je raskošni gastronomski kutak koji mami turiste obiljem tradicionalne bosanske kuhinje. Bezbroj tradicionanih zanata u Kundurdžiluku, Abadžiluku, Muvekitu povuklo se pred profitabilnijim picerijama, aščinicama, kafeima, hostelima i apartmanima. U kratkom vremenu nakon rata otvoreno je pedesetak restorana  s internaciolanom kuhinjom: mediteranskom, turskom, kineskom, libanskom, indijskom, tajlandskom, meksičkom, talijanskom... Stotine trgovačkih radnji duž glavne sarajevske šetnice Fehadije bljesnule su sjajem globalnih modnih brendova, što je možda i presudno doprinijelo da se Sarajevo ponovo pozicionira kao glavni trgovinsko-turistički centar BiH.

TURISTIČKI POTENCIJAL SFF-a

Evidentnom usponu sarajevskog turizma pridonio je i filmski festival SFF, ali važi i obrnuta teza - da je uzlet SFF-a ostvaren na krilima snažnog turističkog rasta. Za drugu tezu ima puno više uvjerljivih argumenata nego za prvu. Prema dostupnim podacima, broj turista u julu, kada se održava SFF, ne razlikuje se pretjerano od broja turista u junu i augustu. Naprimjer, tokom tri ljetna mjeseca u prošloj godini u Sarajevu je najviše inostranih turista boravilo u junu (21.000), dok je juli i avgust bio skoro izjednačen - po 17.000. Dvije godine ranije, najveći broj posjeta registriran je u augustu i junu, a najmanju u julu, kada se održava SFF. To naravno nimalo ne umanjuje kulturni i turistički potencijal sarajevskog filmskog festivala, nego sugerira da se u pozadini sarajevskog turističkog buma kriju neki drugi razlozi.

TURISTIČKA INVAZIJA S BOSFORA

Jedan od njih je nesumnjivo snažan priliv gostiju iz Turske, osobito u posljednje dvije godine tokom kojih su turski turisti skoro udvostručili broj posjeta Sarajevu. Među inostranim turistima u BiH već godinama dominiraju Hrvati, Srbi, Slovenci, Nijemaci, Italijani, a u posljednje dvije godine Turci su izbili na drugo mjesto, odmah iza Hrvata. U prvih pet mjeseci ove godine, Sarajevo je posjetilo više od 10 hiljada turskih turista, a tokom tri ljetna mjeseca taj bi se broj mogao udvostručiti. Snažan priliv turskih gostiju svakako je povezan s otvaranjem dva turska univerziteta u Sarajevu - IUS i Burch - na kojima studiraju i rade više od hiljadu turskih studenata i profesora. Turski dnevnik Zeman, u reporaži o sarajevskom turizmu, ustvrdio je da među mlađom turskom populacijom vlada golemi interes za otomansko naslijeđe na Balkanu, osobito u Sarajevu gdje je sačuvana autentična urbana cjelina iz otomanskog razdoblja - Baščaršija.


Drugi, svakako važniji razlog naglog uspona sarajevskog turizma, krije se u izrazito niskim cijenama smještajnih i ugostiteljskih usluga u glavnom gradu BiH. Prema najnovijim pokazateljima EUROSTAT-a, BiH je svrstana u grupu država s najnižim cijenama usluga u Evropi. Prosječne cijene usluga u BiH jedva su prešle 50 posto EU prosjeka, a to se prije svega odnosi na usluge smještaja, hrane, pića, prevoza i sl. Sasvim pristojan smještaj u Sarajevu može se dobiti već za 15 eura po osobi, a solidan ručak za svega 5 eura.

Treći razlog krije se u nesmiljenom rastu religijskog turizmu u Međugorju, odakle se vodi već uhodana turistička maršruta prema najpoznatinim turističkim brendovima Balkana -Mostaru, Sarajevu i Dubrovniku.
Obogaćena orijentalna kuhinja

U SARAJEVU OTVORENO DESET TURSKIH RESTORANA
Osim snažnog priliva turskih turista, iz Turske u Sarajevo stiže i sve veći broj poduzetnika zainteresiranih za turistički biznis. U nekoliko posljednjih godina u Sarajevu je otvoreno desetak restorana i slastičarni s orijentalnom kuhinjom u vlasništvu turskih poduzetnika. Turistička kuća Fidan iz Turske dobila je koncesiju u Blagaju i u narednih šest mjeseci uložit će milion KM u rekonstrukciju Derviške tekije u Blagaju, dok će za zakup ove graditeljske cjeline u narednih 33 godine plaćati pet hiljada KM svaki mjesec.
Grad krcat, hoteli poluprazni

HOTELIJERI PRIJAVE TEK SVAKOG TREĆEG GOSTA

Stvarni broj turista koji borave u Sarajevu neuporedivo je veći od broja prijavljenih turista, što se naravno uklapa u standardni obrazac utaje poreza. Prema nekim procjenama, hotelijeri pijave tek svakog trećeg gosta a ta praksa osobito je raspostranjena među vlasnicima manjih hotela izvan gradskog središta koji gostima nude samo spavanje i doručak.

Prema broju prijavljenih gostiju, popunjenost sarajevskih hotela čak i u turističkoj špici prilično je niska, ispod 40 posto, ali još nije zabilježen slučaj da je neki sarajevski hotelijer propao i zatvorio obrt. Dapače, novi hotel(čić)i niču kao gljive poslije kiše i prema oficijalnim podacima krajem jula ove godine u Sarajevu je radilo 79 hostela, 32 hotela, 12 motela i 7 apartmana!

Asim Metiljević/Slobodna Bosna

Ostale novosti

 

 

Sarajevo CARD

© 2011 PRO OPTIMUS TOURS d.o.o. Sarajevo
Sva prava pridržana. Fotografije na naslovnici preuzete iz knjige "Sarajevo – moj grad, mjesto susreta"